Silabi i rokovi › Silabi: zimski semestar
10. 11. 2016.

Uvod u materinski i inojezični hrvatski

Predmet: Hrvatski standardni jezik

Kolegij: Uvod u materinski i inojezični hrvatski

Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Zrinka Jelaska

Bodovna vrijednost: 5 ECTS- donose predavanje i seminar zajedno

Jezik: Hrvatski

Trajanje: Jedan semestar

Studijski program: Jednopredmetni ili dvopredmetni preddiplomski studija Kroatistike

Status kolegija: Izborni kolegij

Satnica: 30 h predavanja, 30 h seminara

Oblik nastave: Predavanja i seminari

Uvjet za upis: Nema

Cilj kolegija: Uputiti studente u temeljne vidove ovladavanja hrvatskim kao materinskim jezikom (J1) i inojezičnim hrvatskim (J2), uključujući osnovne razlike u poučavanju materinskoga i inojezičnoga hrvatskoga. Potaknuti ih na osvještavanje svojega vladanja različitim jezicima i idiomima, uključujući sve što je na njih tijekom razvoja utjecalo.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulu: Uvođenje spoznaja o ovladavanju hrvatskim jezikom, kao materinskim i inim, uključujući hrvatski standardni jezik. Uvod u psiholingvistiku hrvatskoga jezika.

Korištene metode: Izravno poučavanje, raspravljanje u paru i skupini, rješavanje i analiziranje proizvodnje, pojedinačni i grupni rad na zadatcima, pisanje jezične biografije.

Očekivani ishodi učenja:

  • nabrojiti i opisati jezične i izvanjezične čimbenike u jezičnomu usvajanju te vrste dvojezičnosti
  • nabrojiti i opisati skupine govornika hrvatskoga kao materinskoga i inoga jezika
  • nabrojiti i opisati stilove učenja i poučavanja hrvatskoga jezika
  • odrediti, prepoznati i oprimjeriti čestotnost i prototipnost u hrvatskomu jeziku
  • pomoću pojmova čestotnosti i prototipnosti objasniti hrvatski imenski i glagolski sustav;
  • opisati i prepoznati osnovne razlike u ovladavanju materinskoga i inojezičnoga hrvatskoga
  • primijenit će stečeno znanje u osvještavanju vlastitoga vladanja različitim jezicima i idiomima i sve što je na njih tijekom razvoja utjecalo.

Sadržaj kolegija

1. Uvodni sat
Upućivanje studenata u rad na kolegiju. Određivanje osnovnih pojmova.

2. Hrvatski kao materinski jezik
Usvajanje hrvatskoga kao materinskoga jezika: jezični razvoj i osjetljiva razdoblja.

3. Učenje i poučavanje materinskoga jezika
Jezik i identitet. Standardni jezik. Utjecaji na ovladavanje materinskim jezikom.

4. Hrvatski kao ini jezik
Ovladavanje hrvatskim kao inim jezikom: stranim, drugim, nasljednim - sličnosti i razlike. Europski jezični okvir: stupnjevi i jezične djelatnosti.

5. Dvojezičnost i višejezičnost
Vrste (okomita, vodoravna, kosa) i podjele dvojezičnosti. Dvojezičnost i višejezičnost.

6. Nasljedni govornici i jezici
Starosjedilački, naseljenički, useljenički nasljedni govornici i njihove podvrste.

7. Učenje i poučavanje inoga jezika
Sličnosti i razlike ovladavanja materinskim i inojezičnim hrvatskim. Čestotnost i prototipnost.

8. Službeni, državni, standardni jezik
Sociolingvistički utjecaj na ovladavanje jezicima.Hrvatski u školskomu sustavu.

9.Srodni jezici
Ovladavanje srodnim jezicima. Pokazatelji položaja hrvatskoga u višejeizčnosti.

10. Stilovi i strategije učenja jezika, vrste učenika
Određivanje stilova i strategija u ovladavanju jezikom.Vrste jezičnih učenika.

11. Procjenjivanje jezičnoga znanja
Jezične djelatnosti i procjenjivanje, ocjenjivanje. Izrada jezičnih ispita.

12. Istraživanja jezične građe
Dnevnici. Zapisi. Transkripcija. Radovi.

13. Teorije usvajanja jezika
Povijesni razvoj, biheviorizam, generativni pristup, kognitivni pristup.

14. Završni sat
Zaključak i završna provjera znanja.

Praćenje i ocjenjivanje studenata: Studenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave na kojima se prati i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnoga procesa: usmena izlaganja, sudjelovanje u raspravama, tjedna jezična biografija, rad s inojezičnim govornikom, pisani izvještaj, završni ispit.

Način polaganja ispita: Ukupna ocjena iz kolegija Uvod materinski i inojezični hrvatski proizlazi obavljanja svakoga od programom predviđenih zadataka. Dakle, svi sudjeluje u oblikovanju konačne ocjene, no najviše redovito pisana kvalitetna jezična biografija. Studentima kojima se na temelju kvalitetno obavljenih zadataka tijekom semestra može zaključiti ocjena nisu dužni izići na završni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska anketa na kraju semestra.

Obavezna literatura

  • Češi, M., Cvikić, L., Milović, S., ur. (2012) Inojezični učenik u okruženju hrvatskoga jezika. Zagreb: AZOO
  • Grgić, A.Jelaska, Z. (2014) Bilješke o učeniku - jezične biografije i ovladavanje hrvatskim kao inim jezikom, Zbornik SIH Zagreb: Ffpress, 69-86.
  • Jelaska, Z. (2015) Basic Croatian Grammar: sounds, forms, word classes, Zagreb: HFD, 227 str.
  • Jelaska, Z. et all (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  • Jelaska, Z. et all (2014) Hrvatski kao ini jezik - ispitni katalog, Zagreb: NCVVO, 74 str.
  • Lahor, časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo.

Dopunska literatura

  • Babić, N., Jelaska, Z. (2013)  Okomita međukulturnost, u Cvikić, L., Petroska, E. (ur.) Prvi, drugi, ini jezik: Hrvatsko-makedonske usporedbe / Prvi, vtor, drugi jazik: Hrvatsko-makedonski sporedbi, Zg: Hfd 171-185.
  • Bašić, M., Jelaska, Z. (2013) Zastupljenost padežnih značenja u hrvatskome jeziku, u Cvikić, L., Petroska, E. (ur.) Prvi, drugi, ini jezik: Hrvatsko-makedonske usporedbe / Prvi, vtor, drugi jazik: Hrvatsko-makedonski sporedbi, Zagreb: Hfd, 264-284.
  • Češi, M., Jelaska, Z. (2007) Poučavanje gramatike i oblikovanje nastavnoga sata: primjer obrade sklonidbe i padeža, u Češi, M. i Barbaroša-Šikić, M. (ur.) Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika: Jastrebarsko: Slap i Zagreb: AZOO, 100-118.
  • Jelaska, Z. (2007) Teorijski okviri jezikoslovnomu znanju u novim školskim programima hrvatskoga jezika, u   Češi, M. i Barbaroša-Šikić, M. (ur.) Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika: Jastrebarsko: Slap i Zagreb: AZOO, 9-33.
  • Jelaska, Z. (2009) Udžbenici inojezičnoga hrvatskoga, Croatian Studies Review V, Split/Sydney/Waterloo: Centar za hrvatske studije, 221-238.
  • Cvikić, L., Jelaska, Z., Kanajet-Šimić, L. (2010) Nasljedni govornici i njihova motivacija za učenjem hrvatskoga jezika, Croatian Studies Review 6 VI, Split/Sydney/Waterloo: Centar za hrvatske studije, 113-127.
  • Jelaska, Z., Hržica, G. (2002) Poteškoće u učenju srodnih jezika: prevođenje sa srpskoga na hrvatski, Jezik 49/3, str. 91-104.
  • Jelaska, Z., Bjedov, V. (2015) Pogrješke ili promjene - ovladanost odabranim hrvatskim morfosintaktičkim sadržajima učenika završnoga razreda osnovne škole, Jezikoslovlje 16/2-3: 227-252.

 

Chair: Croatian Standard Language

Course: Introduction to Croatian as L1 and L2

Teacher: Zrinka Jelaska, Ph.D., full professor

ECTS: 5 ECTS (student load of work)

Language of instruction: Croatian

Length of the course: One semester

Type of course: Elective course

Hours: 30 h lectures, 30 h seminars

Study programme: One or Two-Subject Undergraduate Croatian Study

Recquirements for enrollment: None

Purpose of the course: Intoduction to different aspects of L1 and L2 languagedevelopment and processing,   esp. Croatian, including basic differences in teaching and learning. Students should   raise language awareness of their own acqisition and learning in mother and other   languages: foreign, heritage, ev. second.

The role in the overall curriculum: Basic knowledge about Croatian language acquisition and precessing (CL1 and CL2), including Croatian standard variety. Introduction to psycholinguistics.

Methods of teaching: Lecturing, individual, pair and group work, language tasks, analysis of language production,   weekly production of language autobiography

Expected outcomes:

  • list and describe linguistic and non-linguistic factors in language acquistion, incl. types of bilingualism
  • list and describe different types of Croatian L1 and L2 speakers and learners
  • describe and recognize basic differences in Croatian as L1 and L2
  • list and describe language strategies and learning styles, incl. language teacing methods in Croatian
  • define, recognize, and exemplify the role of frequency and prototypicality in Croatian language
  • using the concepts of frequency and prototypicality explain Croatian noun and verbal system
  • apply the knowledge in analysing their own language development, systemising influences, transfer etd.

Weekly programme

1. Introduction
Basic information about the course. Definition of key concepts and terms.

2. Croatian as L1
Language Acqusition. Language development. Sensitive periods.

3. Learning and Teaching of L1
Language and identity. Standard variety. Influences on language acquisition in L1.

4. Croatian as L2
Ovladavanje hrvatskim kao inim jezikom: stranim, drugim, nasljednim - sličnosti i razlike.
Europski jezični okvir: stupnjevi i jezične djelatnosti.

5. Bilingualism and Plurilingualism
Vrste (okomita, vodoravna, kosa) i podjele dvojezičnosti. Dvojezičnost i višejezičnost.

6. Heritage speakers and languages
S
tarosjedilački, naseljenički, useljenički nasljedni govornici i njihove podvrste.

7. Learning and Teaching
Sličnosti i razlike ovladavanja materinskim i inojezičnim hrvatskim. Čestotnost i prototipnost.

8. Official and State Languages. Standard variety
Sociolingvistički utjecaj na ovladavanje jezicima. Hrvatski u školskomu sustavu.

9. Closely Related languages
Ovladavanje srodnim jezicima. Pokazatelji položaja hrvatskoga u višejeizčnosti.

10. Learning Styles and Strategies
Određivanje stilova i strategija u ovladavanju jezikom. Types of language learners.

11. Language Assessment
Jezične djelatnosti i procjenjivanje, ocjenjivanje. Izrada jezičnih ispita.

12. Research in SLA
Diaries. Transcripts. Studies.

13.Theories of Language Acquisition.  
History of the field. Biheviorism. Generativne approach. Cognitive approach.

14. Završni sat
Summary and final asssessment of written biografies.

Following and assessment: Students should activetely participate in all classes: spoken production, discusions, weekly   language biographty, work with L2 (or L1) students, written report, final exam.  Final grade is combined from students achievements in all parts of the course, but mostly from language biography as it is an obvious proof of their continous work.

Quality assessment of the course: Student evaluation.

Obligatory literature

  • Češi, M., Cvikić, L., Milović, S., ur. (2012) Inojezični učenik u okruženju hrvatskoga jezika (L2 students learning Croatian). Zagreb: AZOO
  • Grgić, A.Jelaska, Z. (2014) Bilješke o učeniku - jezične biografije i ovladavanje hrvatskim kao inim jezikom (Notes of a student: Language biography and Croatian L2 acquisition), Zbornik SIH, Zagreb: Ffpress, 69-86.
  • Jelaska, Z. (2015) Basic Croatian Grammar: sounds, forms, word classes, Zagreb: HFD (227 pg)
  • Jelaska, Z. et all (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik (Croatian as a second and a foreign language). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada (398 pg).
  • Jelaska, Z. et all (2014) Hrvatski kao ini jezik - ispitni katalog (Croatian as L2: catalogue for assessment),Zagreb: NCVVO (74 pg).
  • Lahor, časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik (journal of Croatian as a mother, a second, and a foreign language), Zagreb: Hrvatsko filološko društvo.

Optional (elective) literature

  • Babić, N., Jelaska, Z. (2013)  Okomita međukulturnost (Vertical interculturality), u Cvikić, L., Petroska, E. (ur.) Prvi, drugi, ini jezik: Hrvatsko-makedonske usporedbe / Prvi, vtor, drugi jazik: Hrvatsko-makedonski sporedbi, Zg: Hfd (pg 171-185).
  • Bašić, M., Jelaska, Z. (2013) Zastupljenost padežnih značenja u hrvatskome jeziku (The frequency of Case meaning in Croatian), u Cvikić, L., Petroska, E. (ur.) Prvi, drugi, ini jezik: Hrvatsko-makedonske usporedbe / Prvi, vtor, drugi jazik: Hrvatsko-makedonski sporedbi, Zagreb: Hfd (pg 264-284).
  • Češi, M., Jelaska, Z. (2007) Poučavanje gramatike i oblikovanje nastavnoga sata: primjer obrade sklonidbe i padeža (Grammar teaching and Croatian classes: an example of Croatian declension and Cases), u Češi, M. i Barbaroša-Šikić, M. (ur.) Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika: Jastrebarsko: Slap i Zagreb: AZOO (pg 100-118).
  • Jelaska, Z. (2007) Teorijski okviri jezikoslovnomu znanju u novim školskim programima hrvatskoga jezika (Theoretical framework of linguistic knowledge in new Croatian language curriculum), u Češi, M. i Barbaroša- Šikić, M. (ur.) Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika: Jastrebarsko: Slap i Zagreb: AZOO (pg  9-33).
  • Jelaska, Z. (2009) Udžbenici inojezičnoga hrvatskoga (Language manuals of Croatian as L2), Croatian Studies Review V, Split/Sydney/Waterloo: Centar za hrvatske studije (pg 221-238).
  • Cvikić, L., Jelaska, Z., Kanajet-Šimić, L. (2010) Nasljedni govornici i njihova motivacija za učenjem hrvatskoga jezika (Heritage Speakers and their Motivation for Learning Croatian), Croatian Studies Review 6 VI, Split/Sydney/Waterloo: Centar za hrvatske studije, 113-127).
  • Jelaska, Z., Hržica, G. (2002) Poteškoće u učenju srodnih jezika: prevođenje sa srpskoga na hrvatski (Problems of translating closely related languages), Jezik 49/3 (pg  91-104).
  • Jelaska, Z., Bjedov, V. (2015) Pogrješke ili promjene - ovladanost odabranim hrvatskim morfosintaktičkim sadržajima učenika završnoga razreda osnovne škole (Errors or Changes: Acquisition of Croatian morphosyntactics by students at the end of obligatory schooling), Jezikoslovlje 16/2-3(pg 227-252).