Silabi i rokovi › Silabi: zimski semestar
24. 9. 2016.

Ivan Gundulić i hrvatski književni barok

Predmet: Starija hrvatska književnost

Naziv kolegija: Ivan Gundulić i hrvatski književni barok

Nositelj kolegija: dr. sc. Ivana Brković, doc.

Izvođač kolegija: dr. sc. Ivana Brković, doc.

ECTS: 4 boda

Izvedba: 1, 3. i 5. semestar preddiplomskog studija kroatistike

Status/tip izbornosti: izborni kolegij

Trajanje: 1 semestar, zimski

Oblik nastave: 2P + 1S

Uvjeti upisa: nema

Opis kolegija: Kolegij će se baviti opusom kanonskog autora Ivana Gundulića. Građi će se pristupiti iz poetološke perspektive te će se pojedinačni tekstovi Gundulićeva opusa analizirati na formalnoj, tematsko-idejnoj i stilskoj razini (tema, kompozicija, struktura, pripovjedač, lirski subjekt, likovi, prostor i vrijeme; stih, figure ponavljanja i gomilanja, metaforičnost, dosjetka, concetto) i promatrati u svjetlu baroknog sustava žanrova (religiozna lirika, religiozna poema, tragikomedija, pastirska drama, barokni povijesni ep, prigodno pjesništvo i dr.). Također Gundulićevi će se tekstovi interpretirati iz kulturnopovijesne vizure, pri čemu će se na temelju imagološke analize posebice razmotriti konstrukti identiteta/alteriteta te ideologemi koji su obilježili hrvatsku književnost baroka. Dvostruka perspektiva čitanja Gundulićevih djela (kao estetske činjenice s jedne strane te nositelja društvenih i kulturnih značenja s druge) omogućit će i otvaranje pitanja Gundulićeva kanonskog statusa u hrvatskoj književnosti.

Cilj kolegija: Student će steći temeljna znanja o hrvatskoj baroknoj književnosti i ovladati stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Na temelju usvojenih književnopovijesnih i kulturnopovijesnih činjenica student će se osposobiti za samostalno analitičko-interpretativno čitanje tekstova Ivana Gundulića i drugih autora barokne književnosti te za njihovo kritičko promišljanje.

Metode ocjenjivanja: pismene zadaće, seminarski rad, završni usmeni ispit

Sadržaj kolegija po tjednima

  1. Uvod – izvori o Gundulićevoj biografiji i opusu;  povijesni kontekst: Dubrovnik u 17. stoljeću
  2. Koncepti baroka u znanosti o književnosti; barok kao književnopovijesno razdoblje; barok kao stil; barokne poetike; dubrovačka barokna književnost
  3. Ivan Gundulić i barokno religiozno pjesništvo (Pjesni pokorne kralja Davida, Ot veličanstva božijeh; Junije Palmotić, Sveta Katarina od Siene, izbor iz Pjesni duhovnih Ivana Bunića Vučića )
  4. Ivan Gundulić i barokna religiozna poema (Suze sina razmetnoga, tematska i stilska analiza)
  5. Ivan Gundulić i barokno prigodno pjesništvo (panegirik U slavu Ferdinanda II. kneza toskanskog i Trublja slovinska Vladislava Menčetića)
  6. Ivan Gundulić i tragikomedija I. (Arijadna)
  7. Ivan Gundulić i tragikomedija II. (odjeci Tassova povijesnog epa Oslobođeni Jeruzalem: Armida Ivana Gundulića i Junija Palmotića)
  8. Dubravka – čitanje iz poetološke perspektive (pitanje žanra)
  9. Dubravka – kulturološki pristup (ideologemi i konstrukt identiteta/alteriteta)
  10. Uvod u čitanje povijesnog epa Osman (dopune epa; povijesni kontekst, fikcija i zbilja u epu)
  11. Gundulićev Osman i barokni povijesni epovi (pitanje žanra, "osmansko pitanje" u hrvatskoj književnoj historiografiji, naratološka analiza)
  12. Barokni stil u povijesnom epu Osman
  13. Osman kao nositelj društvenih i kulturnih značenja (konstrukt identiteta/alteriteta, ideologemi)
  14. Ivan Gundulić kao kanonski pisac u hrvatskoj književnoj historiografiji
  15. Sinteza i evaluacija

Literatura

Primarna literatura: Ivan Gundulić: Arijadna, Armida, DubravkaOd veličanstva božijeh, Osman, Pjesni pokorne kralja Davida, Prozerpina ugrabljena od Plutona, Suze sina razmetnoga, U slavu Ferdinanda II. kneza toskanskoga (tekstovi dostupni u: Djela Dživa Frana Gundulića, prir. Đ. Körbler, Zagreb: JAZU, 1938. [Stari pisci hrvatski, knj. 9] i u drugim izdanjima); Ivan Bunić Vučić: Pjesni duhovne, Mandalijena pokornica, u: Dživo Bunić Vučić, Djela, prir. D. Fališevac, Zagreb: Matica hrvatska, 1995. (Stoljeća hrvatske književnosti); Junije Palmotić: Armida, Sveta Katarina od Siene, u: Junije Palmotić, Izabrana djela, prir. Rafo Bogišić, Zagreb: Matica hrvatska, 1995 (Stoljeća hrvatske književnosti); Torquato Tasso: Oslobođeni Jeruzalem (ulomci); Vladislav Menčetić: Trublja slovinska, u: Zbornik stihova XVII. stoljeća, prir. Rafo Bogišić, Zagreb: Zora; Matica hrvatska, 1967 (Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 10).

Sekundarna literatura: Zoran Kravar, “Književnost 17. stoljeća i pojam barok”, u: Nakon godine MDC, Dubrovnik 1993, str. 7-38. Đuro Körbler, “I. Život i rad Gundulićev”, u: Djela Dživa Frana Gundulića, prir. Đ. Körbler, Zagreb: JAZU, 1938, str. 1–26 (Stari pisci hrvatski, knj. 9); Dunja Fališevac, “Concetto kao pojam barokne poetike i pjesnički postupak u hrvatskoj književnosti 17. stoljeća”, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 2007, str. 201–228. Zoran Kravar, “Jedan dijeljeno s tri: Acutezza u Bunića, Gundulića i Đurđevića”, Hrvatska književna baština, 2, 2003, str. 417–449. Dunja Fališevac, “Mandalijena pokornica”, u: Ivan Bunić Vučić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti; Sveučilišna naklada Liber, 1987, str. 59-94. Leo Rafolt, “Melodrama, tragikomedija, libretistička drama”, u: Melpomenine maske, Zagreb: Disput, 2007, 30-56. Pavao Pavličić, “Kojem žanru pripada Gundulićeva Dubravka”, Republika 23 (1976) 11: 1235-1251; Natka Badurina, “Kritika mita Venecije i zlatnog doba u Dubravci Ivana Gundulića”, u: Hrvatsko-talijanski književni odnosi, knj. VII, ur. Mate Zorić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 2000, str. 37-60; Pavao Pavličić, “Dopjevi Osmana”, Forum 28(1989) 9/10, str. 436–455; Dunja Fališevac, "Kompozicija i epski svijet Osmana (iz vizure naratologije)", u: Kaliopin vrt, Split: Književni krug, 1997, str. 139–160;  Reinhard Lauer,  “Pad silnoga. O semantičkoj strukturi Osmana Ivana Gundulića”, u: Studije i rasprave, Zagreb: Matica hrvatska, 2002: 87–105; Davor Dukić, “Jedan povod za dva pogleda iznutra – Gundulićev ‘Osman’ i Mrnavićeva ‘Osmanšćica’”, u: Sultanova djeca, Zadar: Thema i.d., 2004.

Dopunska literatura: Pavao Pavličić, “Barok kao period starije hrvatske književnosti”, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1978, str. 31-67. Dunja Fališevac, “Ivan Gundulić”, u: Hrvatska književnost u europskom kontekstu, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu; Sveučilišna naklada Liber, 1978, str. 259-277; Armin Pavić, “O kompoziciji Gundulićeva Osmana”, Rad JAZU 32 (1875): 104–150; Franjo Marković, “Estetička ocjena Gundulićeva Osmana,, 1. dio, Rad JAZU 46 (1879): 78–165; Dragutin Prohaska, “Povijesna građa Gundulićeva Osmana u suvremenom izvještaju”, Nastavni vjesnik, 21 (1912) 1: 209-218; Stjepan Musulin,  “Poljaci u Gundulićevu Osmanu”, Rad JAZU 281 (1950): 101-207; Jakša Ravlić, “Odraz domaće stvarnosti u dubrovačkoj književnosti: Ivan Gundulić i njegova Dubravka”, Anali Dubrovnik 4-5 (1956): 323-354; Rafo Bogišić, “Problem Gundulićeve Dubravke”, Forum 14 (1975) 10-12: 115-149; Pavao Pavličić, “Neke zajedničke crte baroknih plačeva”, u: Rasprave u hrvatskoj baroknoj književnosti, Čakavski sabor, Split, 1979, str. 105–127; Hans Rothe, “O žanru Gundulićeva Osmana”, Dometi 16 (1983) 1/2/3: 67–78;. Joanna Rapacka, “Književno-kulturni kontekst poljske recepcije Osmana”, Dubrovnik 2 (1991) 1: 163–173;  Zoran Kravar, “Jedan dijeljeno s tri: Acutezza u Bunića, Gundulića i Đurđevića”, Hrvatska književna baština, 2, 2003, str. 417–449. Dunja Fališevac, “Mandalijena pokornica”, u: Ivan Bunić Vučić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti; Sveučilišna naklada Liber, 1987, str. 59-94.Zoran Kravar, “Svjetovi Osmana”, u: Nakon godine MDC: Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik: Matica hrvatska, 1993, str. 104-125; Smiljana Narančić Kovač, Trojna struktura Gundulićevih “Suza sina razmetnoga”, Zagreb, 1994; Joanna Rapacka, “Tankred u Carigradu”, u: Zaljubljeni u vilu, Split: Književni krug, 1998, str. 137-163. Dunja Fališevac, “Gundulićev Osman kao epski model u hrvatskoj epici 17. i 18. stoljeća”, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2007: 229–243;  Marina Protrka, Stvaranje književne nacije: oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća, Zagreb: FF press, 2008;Lovro Kunčević, “Dubrovačka slika Venecije i venecijanska slika Dubrovnika u ranom novom vijeku”, Anali Dubrovnik 50 (2012): 9–37;