Silabi i rokovi › Silabi: ljetni semestar
27. 2. 2017.

Autor–djelo–čitatelj

Predmet: Novija hrvatska književnost

Kolegij: Autor-djelo-čitatelj

Nastavnik: dr. Julijana Matanović, izv. prof.

ECTS: 4

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 (jedan) semestar: VIII. (ljetni) i X. (ljetni) semestar studija

Status: Izborni kolegij za studente VIII. (ljetnog) i X. (ljetnog) semestra jednopredmetnog i dvopredmetnog studija kroatistike

Uvjet za upis: Upisan VIII. ili X. semestar

Cilj kolegija: Kolegij je podijeljen u tri bloka. U prvom se dijelu orijentira na ključnu riječ autor. Za interpretaciju se odabiru naslovi koji tematiziraju poziciju autora i recepcije. U drugom bloku osvjetljava se autor kao čitatelj, a u trećem samo mjesto urednika. Trećem bloku posvećeno je najviše prostora.

Suvremena slika hrvatske književnosti nepotpuna je bez analize „postaja“ koje rukopis prolazi na putu do čitatelja. Najznačajniju među njima predstavlja urednik, osoba o kojima službene povijesti najčešće šute. Što se uopće događa s rukopisom prije nego što se on opredmeti, što za jednu književnost predstavlja institucija kućnoga pisca, sve su to pitanja na koja se najpotpunije može odgovoriti analizom uredničkoga rada. Kako bi se jasnije odredio urednički zadatak, kolegij će staviti akcent na urednički rad Nikole Andrića i Zlatka Crnkovića.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Pitanje autorstva, prozivanje čitatelja i stručnih krugova, pitanje odnosa prema piscima tradicije i gotovo nevidljiva upisivanja pravih značenja stalna su mjesta književnih tekstova (1. i 2. blok).

U povijesti književnosti važnu su ulogu imali urednici (primjerice Nikola Andrić). Pisci koje je Crnković urednički pratio (od 1969. do 1994., u bibliotekama hit i itd) dominirali su hrvatskom proznom scenom. Kolegij je zamišljen (u 3. bloku) i kao razgovor o odnosu autora i urednika (Slamnig, Pavličić, Tribuson, Majdak…).

Oblik nastave: Predavanje, seminari i gostovanja.

Korištene metode: Izlaganje, čitanje i raspravljanje o tezama sekundarne literature, analiza i interpretacija primarne literature, pisanje eseja na zadane teme.

Sadržaj

Uvodno predavanje
Upoznavanje studenata sa sadržajem kolegija, metodama rada, studenske procjene o ulozi urednika

1. blok: autor

Za koga i u čije ime pišem?

Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života

Goran Tribuson, Klasici na ekranu

2. blok: čitatelj

1. Tema: pisanje

(Pavao Pavličić, Literarna sekcija; Miro Gavran, Jedini svjedok ljepote i  Kafkin prijatelj)

2. Odnos čitatelja prema temi (pitanje iskustva)

Izbor iz hrvatske ratne proze (Alenka Mirković, Ivana Bodrožić…)

3. blok: urednik

1. Od rukopisa do nagrade

Predavanje vezano uz postaje, izdvajanje uredničkoga mjesta u lancu, osnovne naznake  o Crnkovićevu uredničkom radu

2. Urednik kao naručitelj

Ivan Slamnig, Bolja polovica hrabrosti

3. Gostovanje nagrađenog pisca

Razgovor sa studentima

4. Urednik i odnos prema tržištu

Gostovanje urednika Zorana Maljkovića

5. Književnost uz dnevne novine

Biblioteka kriminalističkih romana (oživljavanje žanra)

6. Zaključno predavanje

Literatura

  1. Zdenko Škreb, Studij književnosti, Zagreb, 1976.
  2. Charles Augustin Sainte-Beuve, Što je klasik?, u knjizi „Povijest književnih teorija“, (uredio Miroslav Beker), Zagreb 1979.
  3. E. D. Hirsh, Načela tumačenja, Beograd, 1983.
  4. Italo Calvino, Američka predavanja, Novi Sad, 1989.
  5. Milivoj Solar, Laka i teška književnost, Zagreb 1995.
  6. Ivan Aralica-Zlatko Crnković, Pisac i njegov urednik, Zagreb 1998.
  7. Petar Bichel (O čitanju i pripovijedanju), Zagreb 2002.
  8. Pisci o pisanju (uredila Milana Vuković Runjić), Zagreb 2003.
  9. Virginia Woolf, Obična čitateljica, Zagreb, 2006.
  10. Milivoj Solar, O usponu i slomu ukusa; O ukusu i obrazovanju; O procvatu ili slomu književne komunikacije; O lošoj književnosti; O ekranu i knjigama; Čemu čitati, u knjizi „Kritika relativizma ukusa“, Zagreb 2011.
  11. Ivana Mandić Hekman, Knjiga o knjigama (Zabavna biblioteka 1913-1941), Zagreb 2014.

Praćenje i ocjenjivanje studenata: Studenti sudjeluju u svim oblicima nastave, svaki sat obrađuju djelo istaknuto u sadržaju i u analizi konzultiraju predmetnu literaturu. Pripremaju se za gostovanja urednika, kritičara i autora. Njihova aktivnost prati se tijekom zajedničkog rada. Konačnoj ocjeni pridružuje se i ocjena eseja

Način polaganja ispita: Usmeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska anketa na kraju semestra