Silabi i rokovi › Silabi: ljetni semestar
19. 9. 2017.

Uvod u noviju hrvatsku književnost 2 – studenti L–Ž

Predmet: Izborni predmet

Kolegij: Uvod u noviju hrvatsku književnost II.

Nastavnik: Prof. dr. Krešmir Nemec

ECTS: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 (jedan) semestar: VI. (ljetni) semestar, III. godina studija

Status: Obvezatni kolegij za studentice i studente VI. (ljetnog) semestra jednopredmetnoga i dvopredmetnoga studija kroatistike

Uvjet za upis: Položen ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost I.

Cilj kolegija: Cilj kolegija jest upoznavanje s ključnim tendencijama, modelima, žanrovskim ostvarenjima, pojedinačnim autorima i poetičkim praksama hrvatske književnosti od avangarde do danas.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je propedeutički i pruža temeljna znanja iz povijesti novije hrvatske književnosti, neophodna za razumijevanje njezine dinamike, procesa stvaranja kanona i njegova podrivanja. Njegovo svladavanje uvjet je za upisivanje ostalih kolegija na Katedri za noviju hrvatsku književnost.

Oblik nastave: Predavanja

Korištene metode: Poučavanje, rasprava, različiti oblici multimedijalne prezentacije, dijaloška nastava, rad na tekstu, samostalna analiza problema.

Sadržaj kolegija po tjednima

  1. Hrvatska književna avangarda.
    Teorija avangarde. Glavne tendencije i pravci. Optimalna projekcija. Poetika "nulte točke". Hibridizacija žanrova. Avangardni manifesti: Krleža, Šimić, Donadini
  2. Ekspresionizam u hrvatskoj poeziji, prozi i drami.
    Modelske analize: Šimić, Krleža, Cesarec
  3. Međuratno pjesništvo
    Hermenutički horizont. Novosimbolizam i katolički novosimbolizam. Pjesništvo Tina Ujevića i Nikole Šopa
  4. Novi objektivizam; socijalni realizam
    Poetičko određenje. Neorealistički modeli: urbana i ruralna proza i poezija. Uspon analitičko-psihološkog i lirskog romana. Popularni roman.
  5. Književni opus Miroslava Krleže
    Stilske i poetičke odrednice, žanrovski raspon, djela.
  6. Književni opus Ive Andrića
    Stilske i poetičke odrednice, žanrovski raspon, djela
  7. Socrealizam i kritički dogmatizam. Otpori i sučeljene poetike
    Socijalistički realizam. Točke otpora: Šegedin, Desnica, Parun.
  8. Krugovaški poetički model
    Značenje "Krugova". Generacijska poetika i praksa. Pjesništvo (Mihalić, Slamnig). Romani graničnih situacija (Šoljan, Novak)
  9. Tendencije u poratnoj dramskoj književnosti
    Poetske drame i drame situacije. Političko kazalište. Modelske analize: Marinković i Brešan
  10. Poetika grupacije oko "Razloga".
    Individualni poetički modeli. Kulturološki horizont. Filozofija i pjesništvo. Modelske analize: Mrkonjić, Petrak, Dragojević, Sever
  11. Prema postomodernizmu. Fantastika i žanrovska proza. Proces trivijalizacije i komercijalizacije
    „Mostovi prema postmodernizmu“: Marinković, Slamnig. Nove pripovjedne strategije. Dezideologizacija književnosti. Modelske analize: Pavličić, Tribuson
  12. Historiografska fikcija.
    Novi povijesni roman: stari žanr u novom ruhu. Modelske analize: Fabrio, Aralica, Šehović
  13. "Žensko pismo"
    Poetičko određenje, žanrovske specifike; topika i retorika ženskog pisma. Modelske analize: Vrkljan, Drakulić, Ugrešić
  14. Najnovije tendencije u hrvatskoj književnosti
    Ratno pismo. Poetička grupacija oko FAK-a. Pjesničke i dramske poetike u razdoblju tranzicije i posttranzicije

Obvezatna literatura

  • Ivo Frangeš, Povijest hrvatske književnosti. Zagreb, 1987.
  • Cvjetko Milanja, Hrvatsko pjesništvo 1900. - 1950. Zagreb, 2008.
  • Cvjetko Milanja, Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. (I-III), Zagreb, 2000-2003.
  • Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana, knjiga II i III. Zagreb, 1998; 2003.
  • Boris Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame I-II, Zagreb, 2000-2001.

Dodatna literatura

  • Miroslav Šicel, Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća. Zagreb, 1997.
  • Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti. Drugo izdanje. Zagreb, 2004.
  • Vinko Grubišić, Hrvatska književnost u egzilu. Barcelona-Munchen, 1991.

Praćenje i ocjenjivanje studenata: Studenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.

Način polaganja ispita: Pismeni.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska anketa na kraju semestra.