Silabi i rokovi › Silabi: ljetni semestar
16. 2. 2017.

Uvod u noviju hrvatsku književnost 2 – studenti A–K

Predmet: Novija hrvatska književnost

Kolegij: Uvod u noviju hrvatsku književnost 2 (20. st.)

Nositelj kolegija i izvođač: Prof. dr. Vinko Brešić

ECTS: 5 bodova

Broj sati: 2+2

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar, VI. (ljetni)

Status: obvezatni kolegij

Uvjet za upis: Odslušan Uvod u noviju hrvatsku književnost 1 (19. st.), odnosno upisan 6. semestar

Cilj kolegija: Kolegij u okviru socijalnoga, kulturnoga i književnog života 20. i 21.  st. daje pregled nacionalne književnosti od moderne do suvremenosti, a cilj mu je da studenti steknu osnovna znanja o njezinim stilovima, žanrovima i poetikama te o najznačajnijim autorima, djelima i problemima. Kolegij je uvjet za upisivanje ostalih kolegija na Katedri za noviju hrvatsku književnost.

Uloga kolegija u studiju: Budući da se ovim propedeutičkim kolegijem stječu osnovna znanja te prvi cjeloviti pregled strukture novije hrvatske književnosti tijekom 20-21. stoljeća, on je ujedno neophodno polazište za nastavak studija književne kroatistike.

Oblik nastave: predavanja

Metode: poučavanje, raspravljanje, pitanja i ponavljanja

Sadržaj kolegija

1. tjedan

Uvod. Svijet i Hrvatska u 20. st. Avangarda, Prvi svjetski rat, socijalni realizam, Drugi svjetski rat, „olovna vremena“, Hrvatsko proljeće, pad komunizma, Domovinski rat i doba tranzicije

2–3. tjedan

Poezija. Povijest, pojam i status poezije u književnim sustavima od moderne do suvremenosti, vrste i poetike; najznačajniji autori, djela i glavna obilježja

4–6. tjedan

Proza. Povijest, pojma  i status proze u književnim sustavima od moderne do suvremenosti, vrste i poetike; najznačajniji autori, djela i glavna obilježja

7–8. tjedan

Drama. Povijest, pojam i status drame u književnim sustavima od moderne do suvremenosti, vrste i poetike; najznačajniji autori, djela i glavna obilježja

9–10. tjedan

Kritika, polemika i historiografija. Povijest, pojam i status kritike i polemike u književnim sustavima od moderne do danas, vrste i koncepcije, najznačajniji autori, djela i glavna obilježja – Moderna znanost o književnosti, glavni književni povjesničari, njihove koncepcije i obilježja

11–12. tjedan

Mediji i institucije. Pojam, povijest, vrste i uloga modernih medija: odnos tiskanih i elektroničkih medija – Moderne institucije (MH, JAZU/HAZU, DHK/HDP, HFD, DDU, DHP i dr.) i njihova uloga u književnom životu

13. tjedan

Europski pisci i prevoditelji. Europski kontekst hrvatske književnosti od moderne do danas: „Zaokret k Evropi“, avangarda, ekspresionizam, nordijska drama, Neue Sachlichkeit, soc-realizam, New Criticism, hrvatski krimić, jeans-proza, beat-pokret, hrvatski borgesovci, žensko pismo, estetika campa i trasha, hrvatski carverovci, Monty Python i  flash mob, chicklit; EU i hrvatska književnost, uloga tranzicije i globalizacije, glavni prijevodi i prevoditelji, inozemna recepcija hrvatske književnosti

14. tjedan

Nakladništvo, knjižarstvo i čitatelji. Tiskare, knjižare i čitaonice, naklade, cijene i distribucija, najčitanija djela i autori, struktura i kulturne navike čitatelja od moderne do danas

15. tjedan

Literatura i zaključak. Pregled i analiza literature – Rezimiranje kolegija: rasprava o temama i radu; pripreme za ispit (predrok)

Literatura

  1. Brešić, Vinko, Hrvatska književnost 19. stoljeća, Zagreb 2015.
  2. Novak, P. Slobodan, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb 2001. Str. 391-700
  3. Jelčić, Dubravko, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb 2005. Str. 340-617

Dopunska literatura

  1. Brešić, Vinko, Hrvatska emigrantska književnost (1945 – 1990), u: Teme novije hrvatske književnosti. Zagreb, 2001. Str. 179-212
  2. Brešić, Vinko: Vrlo kratka povijest hrvatskih časopisa, u: Praksa i teorija književnih časopisa, Zagreb, 2014. Str. 313-338
  3. Grubišić, Vinko, Hrvatska književnost u egzilu. München-Barcelona 1990.
  4. Milanja, Cvjetko,  Hrvatski roman 1945-1990. Zagreb, 1996. Str. 11-140
  5. Milanja, Cvjetko, Doba razlika. Zagreb, 1991. Str. 9-45
  6. Nemec, Krešimir, Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine. Zagreb, 1998.
  7. Nemec, Krešimir, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine. Zagreb, 2003.
  8. Nikčević, Sanja, Antologija hrvatske poratne drame (1996. – 2011). Zagreb, 2014. Str. I-XIII.
  9. Senker, Boris, Hrestomatija novije hrvatske drame, I-II (1895-1995). Zagreb 2000-2001. Str.: I, 7-34; II, 5-39
  10. Solar, Milivoj: Povijest svjetske književnosti: kratki pregled. Zagreb, 2003.
  11. Visković, Velimir (ur.), Enciklopedija hrvatske književnosti, 1-4. Zagreb, 2010-2012.

Praćenje i ocjenjivanje studenata: Studentski rad, učenje i uspjeh prati se putem rekapitulacije pojedinih tema i studentskoga angažmana u raspravama. Konačna ocjena donosi se nakon ispita, a u njoj sudjeluje i ocjena iz pripadajućeg seminara.

Način polaganja ispita: Pismeni, po potrebi i usmeni

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se putem testova s elementima ankete, redovitih rasprava i ocjene rada studenata u seminaru

Napomena: Seminare iz ovoga kolegija izvode asistenti prema posebnom programu.