Silabi i rokovi › Silabi: ljetni semestar
15. 2. 2013.

Povijest hrvatskoga jezika

Naziv studija: Studij hrvatskog jezika i književnosti

Naziv kolegija: Povijest hrvatskoga jezika

Nastavnici: dr. sc. Anđela Frančić, red. prof. / dr. sc. Boris Kuzmić, doc.

ETCS: 4 boda

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (4. ljetni)

Status: obvezatni kolegij

Oblik nastave: dva sata predavanja i dva sata seminara (ukupno četiri sata nastave tjedno)

Uvjeti za upis: odslušan kolegij Povijesna gramatika hrvatskoga jezika

Cilj: Cilj je ovoga kolegija studentima kroz predavanja pružiti osnovna znanja iz „vanjske“ povijesti hrvatskog jezika, a kroz seminare naučiti ih prepoznavati i objašnjavati bitne povijesnojezične pojave te ih time osposobiti za daljnji nastavak studija hrvatskog jezika.

Uloga  kolegija u ukupnom kurikulumu Odsjeka: Ovaj je kolegij jedan od temeljnih u dijakronijskome poimanju kroatistike.

Korištene metode: predavačka, metoda analize, interpretacije; uporaba računala, LCD projektora i dr.

Sadržaj: Osnovni se naglasak stavlja na tzv. „vanjsku“ povijest hrvatskoga jezika – prikazuju se najvažniji kulturnopovijesni događaji i spomenici hrvatske pismenosti od 16. do 19. st. (najvažniji spomenici iz povijesti hrvatske pisane kulture, počeci tiskarstva, pojava rječnika, pravopisa i gramatika hrvatskoga jezika od početaka do oblikovanja hrvatskoga standardnog jezika, razvoj standardizacije hrvatskoga jezika).

Raspored po tjednima (predavanja i seminari)

    1. Periodizacija hrvatskoga književnog jezika
    2. Jezici, pisma i najvažniji spomenici hrv. srednjovjekovlja – prvi dio
    3. Jezici, pisma i najvažniji spomenici hrv. srednjovjekovlja – drugi dio
    4. Senjska i riječka glagoljaška tiskara
    5. Čakavski književni jezik
    6. Štokavski književni jezik
    7. Kajkavski književni jezik
    8. Hibridni književni jezik
    9. Povijest hrvatskih gramatika – prvi dio
    10. Povijest hrvatskih gramatika – drugi dio
    11. Povijest hrvatskih rječnika – prvi dio
    12. Povijest hrvatskih rječnika – drugi dio
    13. Hrvatska latinička grafija – prvi dio
    14. Hrvatska latinička grafija – drugi dio
    • Pismena provjera znanja

    Literatura

    a) Obvezatna

    • Bratulić, J., Damjanović, S. (2005) Hrvatska pisana kultura, 1. svezak, VIII–XVII st. (odabrana poglavlja)
    • Bratulić, J., Damjanović, S. (2007) Hrvatska pisana kultura, 2. svezak, XVIII–XIX st. (odabrana poglavlja)
    • Bratulić, J. i dr. (2009) Povijest hrvatskoga jezika. 1. knjiga: srednji vijek,  Zagreb. (odabrana  poglavlja)
    • Bratulić, J. i dr. (2011) Povijest hrvatskoga jezika.2. knjiga: 16. stoljeće,  Zagreb. (odabrana poglavlja)
    • Brozović, D. (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda, Zagreb, 155–278.
    • Frančić, A., Kuzmić, B. (2009) Jazik horvatski, Zagreb.
    • Moguš, M. (2003) Hrvatske gramatike, Hrvatska i Europa, 3. svezak, Zagreb, 473–483.
    • Vince, Z. (2002) Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb. (odabrana poglavlja)
    • Vončina, J. (2003) Hrvatski rječnici, Hrvatska i Europa, 3. svezak, Zagreb, 461–472.

    b) Dodatna

    • Ham, S. (2006) Povijest hrvatskih gramatika, Zagreb. (odabrana poglavlja)
    • Lisac, J. (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest, Zagreb, 9–21.
    • Lukežić, I. (1999) Razvoj i uspostava hrvatskoga jezika u starijim razdobljima, Fluminensia, 1–2, 101–142.
    • Moguš, M. (1995) Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb. (odabrana poglavlja)
    • Moguš, M., Vončina, J. (1969) Latinica u Hrvata, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 11, 61–81.
    • Vončina, J. (1979) Jezičnopovijesne rasprave, Zagreb. (odabrana poglavlja)
    • Vončina, J. (1988) Jezična baština, Zagreb. (odabrana poglavlja)

    Studentske obveze: redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada domaćih zadaća, pismeni ispit

    Način polaganja ispita: Ispit se provodi pismeno, a u konačnoj ocjeni prosuđuje se ukupna aktivnost i uspješnost u rješavanju zadataka tijekom nastave.