Silabi i rokovi › Silabi: ljetni semestar
26. 2. 2013.

Poredbenopovijesne jezične analize

Naziv predmeta: Poredbena povijest južnoslavenskih jezika i književnosti

Naziv kolegija: Poredbenopovijesne jezične analize

Nositeljica kolegija: dr. sc. Anita Peti-Stantić, izvanredna profesorica

Izvođači: dr. sc. Anita Peti-Stantić, Jelena Tušek

Termin: četvrtkom, 11.00-12.30, A-302

ECTS-bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: izborni kolegij

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno

Uvjeti za upis kolegija: Odslušan i položen jedan sociolingvistički ili poredbenoslavistički kolegij.

Cilj kolegija: Analiza teorijskolingvističkih tekstova koji se tiču jezične politike te odabranih poglavlja iz poredbene povijesne sociolingvistike južnoslavenskih jezika. Osposobljavanje studenata za izradu analitičkoga seminarskoga rada na odabranu kontrastivnu ili poredbenu sociolingvističku temu.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: U kolegiju se studente osposobljava za kritičko čitanje primarne jezikoslovne literature.

Korištene metode: Na predavanjima će se uglavnom koristiti frontalna ili predavačka metoda, a na seminarima će se izrazito poticati analitička metoda kritičkog čitanja i raspravljački oblici rada. Posebno će se poticati individualni istraživački rad.

Sadržaj kolegija: Tumačenje sociolingvističkog statusa južnoslavenskih jezika u povijesti i uspostavljanje kulturološkoga okvira za razumijevanje njihovoga socilingvističkoga statusa i korpusa u predstandardizacijskim i standardizacijskim razdobljima. U kontekstu analize južnoslavenskoga jezičnoga pitanja na seminarima se raspravlja o konceptu jezika kao identiteta, o pojmovima kulturne tradicije i civilizacijskoga naslijeđa u vezi s podjelom na Slavia romana i Slavia orthodoxa, pa onda i o odnosu službenoga i književnoga jezika u prošlosti i danas. Primarni interes ovogodišnjeg kolegija Poredbenopovijesne jezične analize bit će usmjeren na rad Ljudevita Gaja, Vuka Stefanovića Karadžića i Jerneja Kopitara.

Obaveza je studenata napisati analitički seminarski rado u kojem se nastoje iščitati podaci o jezičnome ustrojstvu i stavovima o jeziku relevantnih jezikoslovaca u prošlosti južnoslavenskih jezika.

Raspored rada u kolegiju

1.

Najava tema i dogovor u vezi s izradom seminarskoga rada.

2.

Slavensko jezično pitanje.

OSNOVNI POJMOVI: Slavia Orthodoxa i Slavia Romana. Jezik i prestiž.

3.

Oblikovanje književnih/standardnih južnoslavenskih jezika. Usporedba silnica koje utječu na preoblikovanje već oblikovanih jezika danas i u povijesti

ČITANJE na satu: Anita PETI-STANTIĆ, Jezik naš i/ili njihov: vježbe iz poredbene povijesti južnoslavenskih standardizacijskih procesa (odabrana poglavlja)

4.-6.

Analiza primarnih jezikoslovnih izvora kao relevantna metoda povijesne sociolingvistike.

OSNOVNI POJMOVI: Sveslavenstvo. Granica. Vjeroispovijest. Crkva. Nacija. Mitovi.

ČITANJE na satu:

Josip VOLTIĆ, Grammatica illirica, Beč 1803. (predgovor rječniku)

Ljudevit GAJ, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisana, Budim 1830.

Jernej KOPITAR, Grammatik der Slavischen Sprache in Krain, Kärnten und Steyermark, Ljubljana 1808. (predgovor)

Vuk S. KARADŽIĆ, Srpski rječnik istumačen latinskijem i njemačkijem riječima, Beč, 1852. (predgovor)

7.

Jezična biografija kao oblik istraživanja programskih stavova sudionika standardizacijskog razdoblja južnoslavenskih jezika u prvoj polovici 19. stoljeća

ČITANJE na satu: Kristian NOVAK (2012). Višejezičnost i kolektivni identiteti iliraca: jezične biografije Dragojle Jarnević, Ljudevita Gaja i Ivana Kukuljevića Sakcinskog. (odabrana poglavlja)

8. i dalje

Izlaganja seminarskih radova i njihova analiza prema unaprijed dogovorenom rasporedu.

Raspored seminarskih izlaganja bit će definiran najkasnije 1. travnja 2009. godine.

Ispitna literatura

Osnovna:

  • Kristian NOVAK (2012). Višejezičnost i kolektivni identiteti iliraca: jezične biografije Dragojle Jarnević, Ljudevita Gaja i Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Zagreb-Rijeka, Srednja Europa, Filozofski fakultet.
  • Anita PETI-STANTIĆ (2008). Jezik naš i/ili njihov: vježbe iz poredbene povijesti južnoslavenskih standardizacijskih procesa. Zagreb, Srednja Europa.
  • Programski spisi hrvatskog narodnog preporoda (1997). Miroslav Šicel (prir.) Zagreb, Matica hrvatska.
  • Sue WRIGHT (2004). Language Policy and Language Planning, From Nationalism to Globalisation, New York.

Dodatna:

  • Zrinka BLAŽEVIĆ (2008). Ilirizam prije ilirizma. Zagreb, Golden marketing.
  • Miroslav HROCH (2006). Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi: Komparativna analiza društvenih sastava patriotskih grupa malih europskih nacija. Zagreb, Srednja Europa.
  • Anita PETI-STANTIĆ (2008/9). ”Koncept eno- in/ali večjezičnosti (Matija Vlačić Ilirik in Primož Trubar)”. Slavistična revija, časopis za jezikoslovje in literarne vede, Trubarjeva številka, 2008-4, 2009-1, 56/57, (ur.) Majda Merše, Ljubljana, 371-379.
  • Anita PETI-STANTIĆ (2006). “Zunajjezikovna zgodovina jezika: Koptar in Gaj” Preseganje meje. (ur.), M. Hladnik. Ljubljana: Slavistično društvo Slovenije. 126-138.
  • (1990). “O Mihanoviću iz 1815. i Mihanoviću iz 1818. godine”. Filologija, časopis Razreda za filološke znanosti HAZU. vol. 18. Zagreb. 67-74.
  • Uvod u komparativnu historiju (2004). Drago Roksandić (ur.) (odabrani tekstovi, osobito Heinz-Gerhard Haupt, Jürgen Kocka, Historijska poredba: metode, zadaci i problemi. Uvod) Zagreb, Golden marketing.

Način polaganja ispita: Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u kritičkom čitanju predviđene literature. Povremeni pismeni zadaci vezani uz kritičko čitanje donose 30% završne ocjene.

Obaveza je studenta do kraja semestra predati analitički seminarski rad. Ocjena seminarskog rada donosi 70% završne ocjene.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Povremeni pismeni zadaci. Analitički seminarski rad koji je potrebno izložiti u seminaru, a pisanu verziju predati najkasnije do 15.5.2013. Završna verzija rada mora biti predana do 15.6.2013.