Silabi i rokovi › Silabi: ljetni semestar
19. 2. 2013.

Počeci autorske književnosti na hrvatskom jeziku

Naziv predmeta: Starija hrvatska književnost

Naziv kolegija: Počeci autorske književnosti na hrvatskom jeziku

Nositelj kolegija: dr. sc. Tomislav Bogdan, doc.

Izvođač kolegija: dr. sc. Tomislav Bogdan, doc.

ECTS-bodovi: 4

Trajanje: 1 semestar, zimski, druga/treća godina studija

Status: izborni kolegij preddiplomskoga studija

Oblik nastave: dva sata predavanja i jedan sat seminara tjedno

Uvjeti za upis: nema

Način provjere znanja: praćenje rada studenata, usmena izlaganja, pisanje kraćih pismenih radova, pisanje seminarskog rada, završni usmeni ispit

Sadržaj: Počeci autorske književnosti na hrvatskom jeziku obično se povezuju s trima autorima i dvama književnim središtima. Riječ je o opusima Šišmunda Menčetića (1457–1527) i Džore Držića (1461–1501) u Dubrovniku te Marka Marulića (1450–1524) u Splitu. Da bi slika bila potpuna, treba im pridodati jedinu sačuvanu hrvatsku pjesmu iz ostavštine Zadranina Jerolima Vidulića (oko 1440–1499) i stariji dio anonimnih pjesama iz Ranjinina zbornika. Autorskom se pritom ne smatra naprosto ona književnost kojoj znamo autora, već ona koja se estetski osamostalila i u kojoj institucija individualnog autorstva općenito igra važnu ulogu. Dok dubrovački pjesnici uglavnom stvaraju svjetovnu, i to većinom ljubavnu, liriku, Marulić je autorom nabožne lirike i narativnih stihovanih djela s biblijskim predlošcima. U kolegiju će biti iscrpno razmotrene poetičke značajke spomenutih opusa, njihov književnopovijesni kontekst, okolnosti i pretpostavke njihova nastanka, različiti utjecaji koji su ih oblikovali, hipoteze o njihovu međusobnom odnosu. Bit će riječi i o snažnu utjecaju što su ga, postavljajući žanrovske obrasce te versifikacijske i izražajne standarde, trojica književnika izvršila na kasnije autore.

Cilj kolegija: Upoznavanje studenata s ishodištima i počecima hrvatske renesansne književnosti na narodnom jeziku, usvajanje pojmovlja svojstvenoga proučavanju književnih djela toga razdoblja ali i starije hrvatske književnosti općenito.

Sadržaj kolegija

1. tjedan – uvod; o hrvatskoj književnosti na kraju 15. i na početku 16. stoljeća; njezina središta i evropski okviri; povijesne prilike i politički poreci; Dalmacija, dalmatinski gradovi i Dubrovačka Republika

2. tjedan – uvod; o hrvatskoj književnosti na kraju 15. i na početku 16. stoljeća; versifikacija; najvažniji žanrovi i teme; institucija individualnog autorstva; razlike u odnosu na domaću srednjovjekovnu književnu kulturu; pojava tiskarstva i trajnost rukopisnog objavljivanja i prenošenja tekstova

3. tjedan – prvi dubrovački književnici Šišmundo Menčetić i Džore Držić; Ranjinin zbornik; tema ljubavi kao ranonovovjekovna književna konvencija; najvažniji tipovi hrvatske ljubavne lirike 15. i 16. stoljeća, njezin europski kontekst i odnos prema starijim lirskim tradicijama i književnom folkloru

4. tjedan – buntovna ljubav Šišmunda Menčetića; petrarkizam, hedonizam i ostale koncepcije ljubavnog odnosa u Menčetićevoj lirici; kolokvijalnost njezina izraza i govor obraćanja; analiza opusa, rad na izabranim tekstovima

5. tjedan – buntovna ljubav Šišmunda Menčetića; društveni kontekst ljubavi i tematiziranje njezinih javnih očitovanja; narativnost pjesama; Menčetićeve religiozne i satirične pjesme; analiza opusa, rad na izabranim tekstovima

6. tjedan – ljubavni idealizam Džore Držića; petrarkizam i ostale koncepcije ljubavnog odnosa u Držićevoj lirici; kazivačeva introspektivnost i analitičnost; elementi popularne kulture; analiza opusa, rad na izabranim tekstovima

7. tjedan – ljubavni idealizam Džore Držića; Držić kao žanrovski inovator (protomaskerata, motiv robinje, prva pjesnička poslanica na hrvatskom jeziku, scenska ekloga Radmio i Ljubmir i počeci hrvatske svjetovne drame)

8. tjedan – anonimne pjesme iz Ranjinina zbornika; Menčetićev i Držićev utjecaj; talijanski oblici i lirski konceptualizam; pjesme »na narodnu«

9. tjedan – Marko Marulić; višejezičnost, raznovrsnost i važnost opusa; žanrovski sastav opusa; svjetski glas i utjecaj u domovini; kršćanski humanist, stvaranje na razmeđu dviju epoha i poetika, renesansne i srednjovjekovne

10. tjedan – Marulićeva Judita, prvi ep hrvatske književnosti na narodnom jeziku; »običaj začinjavac« i »zakon starih poet«; odnos prema Vergiliju, Bibliji, Danteu; problem alegorijskog čitanja djela; biblijski epilij Suzana

11. tjedan – Marulićeva hrvatska lirika; nabožne, duhovne, moralno-poučne, domoljubne i šaljivo-poučne pjesme; veze s književnim srednjovjekovljem

12. tjedan – Marulićev dramski opus; njegove granice i prijepori o autorstvu; srednjovjekovna prikazanja i autorska religiozna drama u renesansi

13. tjedan – jedina pjesma Jeronima Vidulića; tko su bili Marulićevi začinjavci? što presuđuje u dodjeljivanju naslova »otac hrvatske književnosti«? međusobni odnos prvih književnih središta na dalmatinskoj obali

Obavezna literatura

  • Kravar, Zoran: »Najstarija hrvatska ljubavna lirika«, Dubrovnik, 4 (1995), str. 171–180
  • Rapacka, Joanna: »Fragmenti o Maruliću«, Zaljubljeni u vilu, Split 1998, str. 23–43
  • Rapacka, Joanna: »Radmio i Ljubmir Džore Držića u kontekstu pastoralne poezije druge polovice 15. stoljeća«, Zaljubljeni u vilu, Split 1998, str. 67–89
  • Tomasović, Mirko: Marko Marulić Marul, Zagreb–Split 1999, str. 141–262
  • Lučin, Bratislav: »Moć riječi ili klasik za treće tisućljeće«, u: Marko Marulić,
  • Duhom do zvijezda, Zagreb 2001, str. 5–28
  • Bogdan, Tomislav: »Još jedan pjesnik Ranjinina zbornika«, Umjetnost riječi, 1–2 (2003), str. 67–83
  • Fališevac, Dunja: »Marulićeva šaljivo-satirična poezija«, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 22007, str. 101–112
  • Fališevac, Dunja: »Vrstovni sastav Marulićeve hrvatske lirike«, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 22007, str. 79–99
  • Bogdan, Tomislav: »Jeronim Vidulić i počeci hrvatske ljubavne lirike«, u: Muzama iza leđa. Čitanja hrvatske lirike, Zagreb 2010, str. 9–29
  • Bogdan, Tomislav: Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća, Zagreb 2012, str. 63–196
  • Jagić, Vatroslav: »Trubaduri i najstariji hrvatski lirici«, Rad JAZU, 9, Zagreb 1869, str. 202–233
  • Petrović, Svetozar: »Problem soneta u starijoj hrvatskoj književnosti«, Rad JAZU, 350, Zagreb 1968, str. 17–23, 32–43
  • Bogdan, Tomislav: Lica ljubavi. Status lirskog subjekta u kanconijeru Džore Držića, Zagreb 2003, str 58–122.
  • Bogdan, Tomislav: »Pluralnost hrvatske ljubavne lirike 15. i 16. stoljeća«, u: Čovjek, prostor, vrijeme, Zagreb 2006, str. 57–80

Dodatna literatura

  • Petrović, Svetozar: »Nov lik Džore Držića«, Umjetnost riječi, 11 (1967), str. 93–121
  • Slamnig, Ivan: »Trubaduri ili petrarkisti«, Republika, 2–3 (1968), str. 118–119
  • Novak, Slobodan Prosperov: Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split 1977, str. 5–65
  • Torbarina, Josip: »Petrarca u renesansnom Dubrovniku«, u: Petrarca i petrarkizam u slavenskim zemljama – Petrarca e il petrarchismo nei paesi slavi, Zagreb– Dubrovnik 1978, str. 3–14
  • Vončina, Josip: »Marulićevi začinjavci«, Jezičnopovijesne rasprave, Zagreb 1979, str. 77–105
  • Slamnig, Ivan: Hrvatska versifikacija, Zagreb 1981, str. 5–33
  • Novak, Slobodan Prosperov: »Dramski rad Marka Marulića«, u: Marko Marulić, Drame, Zagreb 1986, str. 9–80
  • Fališevac, Dunja: »Figura u epu (na primjeru Marulićeve Judite)«, Kaliopin vrt, Split 1997, str. 53–76
  • Torbarina, Josip: »Talijanski utjecaji na pjesnike Dubrovačke Republike«, Kroatističke rasprave, Zagreb 1997, str. 380–418
  • Goy, Edward Dennis: Love and Death in the Poetry of Šiško Menčetić and Džore Držić, Beograd 2001.
  • Bogdan, Tomislav: »Novi stari prijevodi iz Petrarkina Kanconijera«, u: Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti, Split 2006, str. 453–469
  • Leksikon hrvatske književnosti. Djela, Zagreb 2008 (izabrani članci)
  • Leksikon Marina Držića, članak »Autor«, Zagreb 2009.
  • Šporer, David: »Renesansni autori, stigmatizacija tiska i prva izdanja Marina Držića«, u: Marin Držić 1508–2008. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog 5–7. studenoga 2008. u Zagrebu, Zagreb 2010, str. 23–54
  • Bogdan, Tomislav: »Sladak san – počeci dubrovačke književnosti i osamostaljivanje fikcije«, u: Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki problem, Zagreb 2012, str. 151–166
  • Bogdan, Tomislav: »Urbana kultura i postanak ljubavne lirike u Dubrovniku«, u: Schnittpunkt Slavistik. Ost und West im wissenschaftlichen Dialog. Festgabe für Helmut Keipert zum 70. Geburtstag. Teil 2: Einflussforschung, Göttingen 2012, str. 277–288
  • Plejić Poje, Lahorka: Zaman će svaki trud. Ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku, Zagreb 2012, str. 34–38, 52, 75–79
  • Hrvatska književna enciklopedija, I–IV, Zagreb 2010–2012 (izabrani članci)