Naziv predmeta: Starija hrvatska književnost
Naziv kolegija: Počeci autorske književnosti na hrvatskom jeziku
Nositelj kolegija: dr. sc. Tomislav Bogdan, doc.
Izvođač kolegija: dr. sc. Tomislav Bogdan, doc.
ECTS-bodovi: 4
Trajanje: 1 semestar, zimski, druga/treća godina studija
Status: izborni kolegij preddiplomskoga studija
Oblik nastave: dva sata predavanja i jedan sat seminara tjedno
Uvjeti za upis: nema
Način provjere znanja: praćenje rada studenata, usmena izlaganja, pisanje kraćih pismenih radova, pisanje seminarskog rada, završni usmeni ispit
Sadržaj: Počeci autorske književnosti na hrvatskom jeziku obično se povezuju s trima autorima i dvama književnim središtima. Riječ je o opusima Šišmunda Menčetića (1457–1527) i Džore Držića (1461–1501) u Dubrovniku te Marka Marulića (1450–1524) u Splitu. Da bi slika bila potpuna, treba im pridodati jedinu sačuvanu hrvatsku pjesmu iz ostavštine Zadranina Jerolima Vidulića (oko 1440–1499) i stariji dio anonimnih pjesama iz Ranjinina zbornika. Autorskom se pritom ne smatra naprosto ona književnost kojoj znamo autora, već ona koja se estetski osamostalila i u kojoj institucija individualnog autorstva općenito igra važnu ulogu. Dok dubrovački pjesnici uglavnom stvaraju svjetovnu, i to većinom ljubavnu, liriku, Marulić je autorom nabožne lirike i narativnih stihovanih djela s biblijskim predlošcima. U kolegiju će biti iscrpno razmotrene poetičke značajke spomenutih opusa, njihov književnopovijesni kontekst, okolnosti i pretpostavke njihova nastanka, različiti utjecaji koji su ih oblikovali, hipoteze o njihovu međusobnom odnosu. Bit će riječi i o snažnu utjecaju što su ga, postavljajući žanrovske obrasce te versifikacijske i izražajne standarde, trojica književnika izvršila na kasnije autore.
Cilj kolegija: Upoznavanje studenata s ishodištima i počecima hrvatske renesansne književnosti na narodnom jeziku, usvajanje pojmovlja svojstvenoga proučavanju književnih djela toga razdoblja ali i starije hrvatske književnosti općenito.
1. tjedan – uvod; o hrvatskoj književnosti na kraju 15. i na početku 16. stoljeća; njezina središta i evropski okviri; povijesne prilike i politički poreci; Dalmacija, dalmatinski gradovi i Dubrovačka Republika
2. tjedan – uvod; o hrvatskoj književnosti na kraju 15. i na početku 16. stoljeća; versifikacija; najvažniji žanrovi i teme; institucija individualnog autorstva; razlike u odnosu na domaću srednjovjekovnu književnu kulturu; pojava tiskarstva i trajnost rukopisnog objavljivanja i prenošenja tekstova
3. tjedan – prvi dubrovački književnici Šišmundo Menčetić i Džore Držić; Ranjinin zbornik; tema ljubavi kao ranonovovjekovna književna konvencija; najvažniji tipovi hrvatske ljubavne lirike 15. i 16. stoljeća, njezin europski kontekst i odnos prema starijim lirskim tradicijama i književnom folkloru
4. tjedan – buntovna ljubav Šišmunda Menčetića; petrarkizam, hedonizam i ostale koncepcije ljubavnog odnosa u Menčetićevoj lirici; kolokvijalnost njezina izraza i govor obraćanja; analiza opusa, rad na izabranim tekstovima
5. tjedan – buntovna ljubav Šišmunda Menčetića; društveni kontekst ljubavi i tematiziranje njezinih javnih očitovanja; narativnost pjesama; Menčetićeve religiozne i satirične pjesme; analiza opusa, rad na izabranim tekstovima
6. tjedan – ljubavni idealizam Džore Držića; petrarkizam i ostale koncepcije ljubavnog odnosa u Držićevoj lirici; kazivačeva introspektivnost i analitičnost; elementi popularne kulture; analiza opusa, rad na izabranim tekstovima
7. tjedan – ljubavni idealizam Džore Držića; Držić kao žanrovski inovator (protomaskerata, motiv robinje, prva pjesnička poslanica na hrvatskom jeziku, scenska ekloga Radmio i Ljubmir i počeci hrvatske svjetovne drame)
8. tjedan – anonimne pjesme iz Ranjinina zbornika; Menčetićev i Držićev utjecaj; talijanski oblici i lirski konceptualizam; pjesme »na narodnu«
9. tjedan – Marko Marulić; višejezičnost, raznovrsnost i važnost opusa; žanrovski sastav opusa; svjetski glas i utjecaj u domovini; kršćanski humanist, stvaranje na razmeđu dviju epoha i poetika, renesansne i srednjovjekovne
10. tjedan – Marulićeva Judita, prvi ep hrvatske književnosti na narodnom jeziku; »običaj začinjavac« i »zakon starih poet«; odnos prema Vergiliju, Bibliji, Danteu; problem alegorijskog čitanja djela; biblijski epilij Suzana
11. tjedan – Marulićeva hrvatska lirika; nabožne, duhovne, moralno-poučne, domoljubne i šaljivo-poučne pjesme; veze s književnim srednjovjekovljem
12. tjedan – Marulićev dramski opus; njegove granice i prijepori o autorstvu; srednjovjekovna prikazanja i autorska religiozna drama u renesansi
13. tjedan – jedina pjesma Jeronima Vidulića; tko su bili Marulićevi začinjavci? što presuđuje u dodjeljivanju naslova »otac hrvatske književnosti«? međusobni odnos prvih književnih središta na dalmatinskoj obali