Silabi i rokovi › Silabi: ljetni semestar
25. 2. 2014.

Književna topografija Dubrovnika

Predmet: Starija hrvatska književnost

Kolegij: Književna topografija Dubrovnika

Nositelj kolegija: dr. sc. Lahorka Plejić Poje, izv. prof.

Izvođač kolegija: dr. sc. Lahorka Plejić Poje, izv. prof.

ECTS: 4 boda

Trajanje: 1 semestar, ljetni

Oblik nastave: 2P + 1S + terenska nastava u Dubrovniku (4 dana)

Status/tip izbornosti: izborni kolegij

Uvjeti upisa: nema

Cilj kolegija: informativno upoznavanje studenata s paradigmom prostornoga obrata („spatial turn“) i analiza odabranih ranonovovjekovnih tekstova dubrovačke književnosti s naglaskom na reprezentacijama prostora

Način polaganja ispita: Usmeni ispit

Važna napomena: Kolegij uključuje terensku nastavu u travnju ili svibnju, koju djelomice financira Odsjek, a djelomice sami polaznici kolegija.

Sadržaj kolegija po tjednima

1. Uvod: paradigma prostornoga obrata; prostor u književnome tekstu

2. Prva obuhvatna topografija Dubrovnika: Filip de Diversis

3. Dubrovački mit: Ilija Crijević; De Epidauro; Oda Dubrovniku

4. Drugi u prostoru Grada; središte i periferija: Š. Menčetić, Njeki se nahodi u gradu trag sada; Marin Držić, Novela od Stanca, Arkulin

5. Zrcalna slika: Dubrovnik i Venecija; M. Vetranović, Orlača riđanka, rečeno u Blato ribarom

6. Dubrovnik i dubrava: Ivan Gundulić, Dubravka

7. Dubrovački mit; realni i simbolični prostori u Palmotićevu Pavlimiru i u Dubrovniku ponovljenom Jakete Palmotića Dionorića

8. Sveti Vlaho i Dubrovnik

9. Svakodnevica u dubrovačkoj književnosti 18. stoljeća (A. Gleđević, Spovijeda zašto je skarestija od bumbaka; anonim, Dubrovnik danju i noću; Bruerević, Satira)

10. Dubrovnik odozdo: Vlaho Stulli, Kate Kapuralica

11. Dubrovnik u književnosti od Hrvatskog narodnog preporoda do D. Dragojevića

12. i 13. Terenska nastava u Dubrovniku

14. Evaluacija

Literatura

Primarna: anonim, „Dubrovnik danju i noću“, prir. C. Fisković, Forum 4-5, 1979, 656-675; M. Bruerević, Satira; N. Bunić, Feniče; I. Crijević, izbor iz djela; F. de Diversis, Opis slavnoga grada Dubrovnika; M. Držić, Novela od Stanca, Arkulin; I. Đurđević, odabrane pjesme; Đ. Ferić: Periegesis orae Rhacusanae – Opis dubrovačke obale (odabrani ulomci); A. Gleđević, Pjesan godišnicam od ulice; Spovijeda zašto je skarestija od bumbaka; I. Gundulić, Dubravka; J. Palmotić, Pavlimir;  J. Palmotić Dionorić, Dubrovnik ponovljen (odabrani ulomci); V. Stulli, Kate Kapuralica; Sveti Vlaho, dubrovački parac u hrvatskoj književnosti, antologija, ur. L. Paljetak, D. Fališevac i M. Foretić, Dubrovnik 2001; M. Vetranović, Orlača riđanka, rečeno u Blatu ribarom; izbor pjesama s temom Dubrovnika iz novije hrvatske književnosti (Šenoa, Krleža, Tadijanović, Paljetak, Dragojević...)

Sekundarna: J. Assman, Kulturno pamćenje: pismo, sjećanje i politički identitet u ranim visokim kulturama, Zenica 2005; I. Brković, Semantika prostora u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća, doktorska disertacija, Zagreb 2010; D. Fališevac, «Sveto za profano: sveti Vlaho kao politički simbol u književnosti staroga Dubrovnika», u: Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad. Studije o dubrovačkoj književnoj kulturi, Zagreb 2007, 13–156; D. Fališevac, „Prostor grada u dubrovačkoj ranonovovjekovnoj književnosti“, u: Slike starog Dubrovnika, Zagreb 2013, 281–296;  Z. Janeković Römer, Okvir slobode. Dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma, Dubrovnik 1999. (odabrana poglavlja); H. Lefebvre, The Production of Space, 2009; Kulturna geografija: kritički rječnik ključnih pojmova, ur. D. Atkinson et al., Zagreb 2008;  Leksikon Marina Držića, ur. S. P. Novak, M. Tatarin, L. Rafolt, M. Mataija, Zagreb 2009; J. Lotman, Struktura umjetničkog teksta (poglavlje Problem umjetničkog prostora), Z. Marković, Pjesnikinje starog Dubrovnika, Zagreb 1970; S. P. Novak, Dubrovnik iznova; Prostor, natuknica u: P. Dinzelbacher, ur., Istorija evropskog mentaliteta, Beograd, Podgorica 2009, 491–591; J. Rapacka, «Dubrovnik», «Epidaur», „Vlaho, sveti“ u: Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2002.