Silabi i rokovi › Silabi: ljetni semestar
18. 4. 2015.

Iz povijesti hrvatske usmene književnosti

Nositelji kolegija: prof. dr. sc. Stipe Botica; doc. dr. sc. Evelina Rudan

Izvođači kolegija: prof. dr. sc. Stipe Botica; doc. dr. sc. Evelina Rudan; dr. sc. Josipa Tomašić, poslijedoktorandica

ETCS: 4

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 2 sata seminara

Status/tip izbornosti: obvezni kolegij za sve studente 2. godine (4. semestar) preddiplomskoga studija kroatistike

Uvjeti upisa: odslušan kolegij i apsolvirane obveze kolegija Teorija i poetika hrvatske usmene književnosti iz 3. semestra

Cilj kolegija: Osigurati stručnu i znanstvenu kompetenciju studentica i studenata u povijesnoknjiževnim istraživanjima unutar povijesnog tijeka hrvatske književnosti i posebice usmene književnosti. Osposobiti ih za samostalan rad, za nastavak studija i znanstvena istraživanja. To će se potvrditi i izradom seminarskog rada.

Način polaganja ispita: pismeni ispit (koji se može položiti kroz 2 kolokvija tijekom semestra), usmeni ispit, izrada seminarskog rada

Sadržaj kolegija po tjednima

1. tjedan

Na predavanju:  uvodne napomene o kolegiju i obavezama. Govornički oblici  (opis, žanrovi, povijest zapisivanja), a na seminaru:

uvod u istraživački rad (terensko istraživanje)

2. tjedan

Na predavanju:  poslovični oblici (opis, žanrovi, povijest zapisivanja), a na seminaru:

obrada primjera govorničkih oblika  iz Poslovice, zagonetke i govornički oblici (priredio Josip Kekez, Zagreb, 1996.) (pročitati predgovorni tekst priređivača za nastavu, str. 281-289)

3. tjedan

Na predavanju: agrafijska faza kulture. Načela kontinuiteta. Usmena književnost. Povijest zapisa usmene književnosti. Usmena književnost u povijestima književnosti.

Hrvatska usmena književnost i srednji vijek 1.;

a na seminaru: obrada primjera poslovičnih oblika iz Poslovice, zagonetke i govornički oblici (priredio Josip Kekez, Zagreb, 1996.) (pročitati predgovorne tekstove priređivača za nastavu: str. 13 – 53; 205 -217)

4. tjedan

Na predavanju: hrvatska usmena književnost i srednji vijek. Interferencije, suodnosi, intertekstualnost, intermedijalnost.

Na seminaru obrada predložaka ( npr. stihovana legenda o sv. Katarini, stihovana legenda o sv. Nikoli, Prokleta topola i jasika)

5. i 6. tjedan

Na predavanju: zapisi i spominjanja usmene književnosti u 15.  i 16. stoljeću (J. Šižgorić). Usmeno u pisanom: P. Hektorović,  P. Zoranić, M. Držić.

Na seminaru: analize odabranih tekstova (seminar): (npr.: Kraljević Marko i brat mu Andrijaš, Radosav Siverinac i Vlatko Udinski, Naš gospodin poljem jizdi; A ti divojko šegljiva, I kliče devojka).

(1. kolokvij 6. tjedan)

7. i 8. tjedan

Na predavanju: zapisi usmene književnosti u 17. stoljeću. (Odnos prema usmenom: J. Baraković, F. K. Frankopan, P. R. Vitezović; motivi)

Na seminaru analiza odabranih tekstova (npr.: Majka Margarita, Kuliko je u Lici gradova, Popevka od Svilojevića).

9. i 10.  tjedan

Na predavanju: usmena književnost u 18. stoljeću (recepcija Asanaginice, polemika Lovrić – Fortis, A. B. Krčelić, M.. P. Katančić, M. A. Relković, T. Babić, L. Šitović i njihov odnos prema usmenom); na seminaru: analiza odabranih tekstova i autora.(npr.: Asanaginica, Jakšići kušaju ljube, Spava Janko pod jablankom)

11. i 12.  tjedan

Na predavanju: usmena književnost u 19. stoljeću (odnos prema usmenom, pozivi na zapisivanje, povlašteni žanrovi; M. Vrhovac, I. Kukuljević Sakcinski, M. Pavlinović, M. K. Valjavec); a na seminarima rad na odabranim tekstovima: npr. Vila v zlatom gradu, Hajduk cura, Djevojka i vile)

13. tjedan

Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu Antuna Radića i njezin utjecaj na prikupljanje građe i smjerova folklorstičkih  istraživanja u 20. stoljeću; na seminarima analiza studentskih istraživačkih radova.

14. i 15. tjedan

Analiza studentskih istraživačkih radova. (2. kolokvij 15. tjedan)

Napomena:

  • Do 6. tjedna pročitati poglavlje pod naslovom: Usmena književnost u renesansnim i baroknim odjecima iz M. Bošković-Stulli, Usmena književnost (PHK, knj. 1, Zagreb, 1978.; str. 152 – 217)
  • Do 10. tjedna pročitati: Od prosvjetiteljstva do narodnopreporodnih vidika usmene književnosti iz M. Bošković-Stulli, Usmena književnost (PHK, knj. 1, Zagreb, 1978.; str. 217 – 275).
  • Do 14. tjedna pročitati: Usmena književnost u hrvatskom narodnom preporodu iz M. Bošković-Stulli, Usmena književnost (PHK, knj. 1, Zagreb, 1978.; str. 275 – 325).

Literatura

Obavezna

Primarna

  • Maja Bošković-Stulli. Usmena književnost u: Maja Bošković-Stulli - Divna Zečević, Usmena i pučka književnost, PHK, knj.1, Zagreb, 1978.,  str. 68 – 353.
  • Stipe Botica, Povijest hrvatske usmene književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2013.

Sekundarna

Edicija Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske:

  • Usmene lirske pjesme (priredio Stipe Botica),  Zagreb, 1996.
  • Usmene pripovijetke i predaje (priredila Maja Bošković-Stulli), Zagreb, 1997.
  • Foklorno kazalište (priredio Ivan Lozica), 1996.
  • Poslovice, zagonetke i govornički oblici (priredio Josip Kekez), Zagreb, 1996.
  • Usmene epske pjesme (priredio Davor Dukić) Zagreb, 2004.

Dopunska literatura

  • Stipe Botica, Povijest hrvatske usmene književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2013.
  • Stipe Botica, Lijepa naša baština. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1998.
  • Maja Bošković-Stulli, Priče i pričanje. Stoljeća usmene hrvatske proze. Zagreb, 2006.
  • Josip Kekez, Hrvatski književni oikotip. Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta, Zagreb, 1992.
  • Josip Kekez, Prva hrvatska rečenica: pogledi na suodnos usmene i pisane hrvatske književnosti. Matica hrvatska,, Zagreb, 1992.
  • Estela Banov, Koncepcija usmene književnosti u djelu Ivana Radetića. u: Riječ: časopis za filološka pitanja. 2, Rijeka; 1996.; 96 – 103.
  • Stipe Botica, Narodna književnost i kultura u Ježićevoj “Hrvatskoj književnosti”. u: Znanstveni i književni rad Slavka Ježića. Zbornik radova sa znanstvenog skupa povodom 100. obljetnice rođenja, Zagreb, 1997.
  • Marko Dragić, Deset kamenih mačeva, Hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine, Mala nakladna kuća Sveti Jure, Baška voda,1999.
  • Alberto Fortis, Put po Dalmaciji, Marijan tisak, Split, 2004.
  • Josip Lovretić, Otok, pretisak (prir. M. Svirac), Kulturno-informativni centar »Privlačica«, Vinkovci, 1990.
  • Milan Lang, Samobor, Samobor,  Zagreb, 2009.
  • Matija Murko, Tragom srpsko-hrvatske narodne epike: putovanja u godinama 1930-1932, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, I-II, Zagreb, 1951.
  • Ivo Frangeš, Povijest hrvatske književnosti. Nakladni zavod Matice hrvatske, Cankarjeva založba, Zagreb - Ljubljana, 1987.: knjiga prva: staro doba. Zagreb, 1867. Online pristup
  • Slavko Ježić, Hrvatska književnost. Od početaka do danas. 1100 – 1941,  Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1993.