Silabi i rokovi › Silabi: ljetni semestar
20. 2. 2017.

Hrvatska kratka proza

Kolegij: Hrvatska kratka proza

Nositelj kolegija i izvođač: Prof. dr. Vinko Brešić

ECTS: 4 boda

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar

Status: izborni kolegij

Uvjeti za upis: Nema uvjeta

Cilj kolegija: Na izabranome korpusu tekstova hrvatskih pripovjedača od romantizma do danas daje se pregled kratke proze, njezina klasifikacija, obilježja i kontekstualizacija s obzirom na autorske opuse, žanrove i tradiciju.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegijem se stječu osnovna znanja o dijelu nacionalnoga književnog korpusa, ovladava pristupom pripovjednim oblicima i osnovnim pojmovima teorije pripovijedanja te razvija sposobnost izražavanja i akademskog komuniciranja.

Oblik nastave: Predavanja i seminar (2+1)

Korištene metode: Izlaganje, rasprava, analiza, interpretacija, pisanje eseja

Sadržaj kolegija

1-2. tjedan

Uvod. Evidencija, upoznavanje s kolegijem, njegovim sadržajem, kriterijima izbora korpusa, načinom rada i ciljem; kratki pregled proze novije hrvatske književnosti

3-14. tjedan

Predloženi tekstovi: A. Šenoa (Prijan Lovro / Karamfil sa pjesnikova groba), J. Kozarac (Tena), D. Šimunović (Alkar),  J. P. Kamov (Katastrofa), A. G. Matoš (Cvijet sa raskršća), I.Brlić-Mažuranić (Čudnovate zgode šegrta Hlapića), I. Andrić (Most na Žepi / Prokleta avlija), Vj. Majer (Dnevnik malog Perice), M. Begović (Kvartet), V. Kaleb (Gost), V. Desnica (Pravda), R. Marinković (Ruke), B. Glumac (zagrepčanka), P. Pavličić (Dobri duh Zagreba), S. Čuić (Staljinova slika), M. Jergović (Mama Leone / Komunist), J. Matanović (Urednička bilješka), S. Karuza (Mali kućni duh), S. Habjan (Poštari lakog sna), Z. Ferić (Mišolovka Walta Disneya / Potrči doktora), M. Kolanović (Zbogom Barbie!), I. S. Bodrožić (Hotel Zagorje), M. Hrgović (Povratak), K. Novak (Črna mati zemla)...

Analiza odabranoga teksta: roman, kratki roman, pripovijetka, novela, kratka priča, sms-priča; pripovjedač, pripovijedanje, pripovjedni postupci; događaj, prostor vrijeme, fikcija – fakcija, fabula – siže, priča – diskurs;  lik/ovi, karakterizacija, fokalizacija, modusi; tema; žanr i paradigme) – interpretacija: problemi i smisao – čitanje eseja – rasprava – zaključak

15. tjedan

Zaključak. Glavna obilježja hrvatske kratke proze, tipologija, teme, postupci i paradigme, status unutar sustava novije hrvatske književnosti i tendencije

Literatura

Obvezna

  1. Biti, Vladimir (ur.), Suvremena teorija pripovijedanja. Zagreb, 1992.
  2. Brešić, V., Proza, u: Hrvatska književnost 19. stoljeća. Zagreb, 2015. /Str. 105- 183/
  3. Novak, P. Slobodan, Povijest hrvatske književnosti. Zagreb, 2003. /Str. 585-700/

Dopunska

  1. Bagić, K., Uvod u suvremenu hrvatsku književnost (1970. – 2010.). Zagreb, 2016.
  2. Frangeš, I. – Žmegač, V., Hrvatska novela. Interpretacije, Zagreb, 1998.
  3. Nemec, K.,  Antologiji hrvatske novele, Zagreb 1997.
  4. Peleš, G., Priča i značenje. Semantika pripovjednog teksta. Zagreb, 1989.
  5. Pogačnik, J.,  Tko govori, tko piše. Antologija suvremene hrvatske proze. Zagreb, 2008.
  6. Solar, M., Teorija proze. Zagreb, 1989.
  7. Visković, V. (ur.), Enciklopedija hrvatske književnosti, 1-4. Zagreb 2010. – 2012.

Praćenje i ocjenjivanje studenata: Prati se redovitost studenata u nastavi, aktivnost u pripremi i izlaganju tema (svatko po jedno izlaganje), pisanje eseja/seminarskih radova te ocjenjuje angažman i stečeno znanje.

Način polaganja ispita:Pismeni ispit u formi testa i(li) eseja, prema potrebi i usmeni.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Kvaliteta i uspješnost izvedbe prati se putem redovitih konsultacija, rasprava, angažmana studenata i pisanja eseja.

Napomena: Predloženi je korpus djela relativan, tj. ovisi o broju studenata i o dogovoru, a obrađuje se najviše 7 izabranih djela do sveukupno 140 kartica teksta (cca 250.000 znakova). Studenti biraju temu o kojoj će izlagati, odnosno pisati esej/seminarski rad, biraju i način rada u seminarskome dijelu kolegija. Prijave na: