Sažetak

Krešimir Nemec
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatska znanost o književnosti i novi mediji

U tekstu se problematizira moguća budućnost hrvatske znanosti o književnosti i promjene do kojih će doći u struci zbog primjene novih tehnologija.

O koristima koje su znanosti o književnosti donijele kompjutorska tehnologija i neograničene mogućnosti koje pruža internet ne treba mnogo govoriti: osjećamo ih svakodnevno u svome poslu. Moćni pretraživači na internetu omogućuju književnom povjesničaru brzo ulaženje u svaku knjižnicu u svijetu i u virtualne baze podataka. Do činjenica se danas dolazi jednostavno i lako, bez muke kojoj su bili izloženi, primjerice, Barac, Frangeš ili Lasić.

No nove tehnologije i iz njih proizišla medijska kultura nose sa sobom i neke zamke, opasnosti i neizvjesnosti.  U tekstu se analiziraju mogući problemi pred kojima će se naći budući znanstvenici u vezi s cyber-erom, elektroničkom knjigom, virtualnim zajednicama, blogosferom. Kako će se analizirati novi žanrovi i oblici: blogovi, hipertekstovi, interaktivne forme? U zajednici blogosfere svaki blog može potencijalno biti „književnost“ jer je objavljen. Time autor postaje ujedno i izdavač. Dok se popularnost pojedinog djela tiskane književnosti mjerila brojem prodanih primjeraka, popularnost bloga mjeri se brojem „posjeta“ (klikova „mišem“), linkova i komentara. Virtualnu književnost bit će potrebno promatrati u skladu s novom medijskom kulturom koja strogo razlikuje tumačenje „konačnih tekstova“ od „beskonačnosti“ hipertekstova.

Kako će u budućnosti izgledati proučavanje piščeve ostavštine, korespondencije i sl.? Jer pisci će ubuduće iza sebe, umjesto cedulja i pisama, ostavljati tekstove pohranjene na CD-ima i USB-ima. Hoće li u budućnosti postojati pojam piščeva autografa? Izgleda da više nećemo moći vidjeti kako su, primjerice neki budući Krleža ili Ujević pisali, precrtavali, mijenjali neke izraze, redigirali svoj tekst. Svi će “rukopisi” budućnosti biti jednaki: čisti i umiveni, ali i jednoobrazni. Na njima neće biti čak ni gramatičkih pogrješaka: spelling-checkeri obavit će sve što je potrebno. Što će ostati od one “kutije olovnih slova” o kojoj je pisao Miroslav Krleža?

U članku je riječ o autorovim dvojbama u vezi s naznačenim problemima.