Sažetak

Marija Malnar Jurišić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Martina Bašić
Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Hrvatska dijalektološka istraživanja – ščera, danas, jutra...

Hrvatska je dijalektologija 20. st. opisana kao genetskolingvistička disciplina. Temelj je takvoga dijalektološkoga istraživanja mjesni govor, koji se opisuje kao potpuna realizacija sistema na malom prostoru ili organski, homogeni, konkretni sustav u pojedinome jeziku.

Hrvatski su dijalektolozi, u težnji za sustavnim prikazom hrvatskih organskih idioma vođeni razlikovnim jezičnim činjenicama, usmjeravali svoje opise na nevarijabilne dijelove jezičnoga sustava orijentiravši se tako na strukturalistički pristup opisa mjesnoga govora kao homogenoga sustava. Tradicionalna su dijalektološka istraživanja temeljena na dobivanju odgovora na unaprijed pripremljena pitanja o određenoj jezičnoj karakteristici – dijalektološkim upitnicima. Proučavanja svih jezičnih razina pojedinačnih mjesnih govora i skupina govora s ciljem da se odredi razvoj njihovih jezičnih značajki u odnosu na zajedničko jezično ishodište svih triju hrvatskih narječja još uvijek su temeljni zadaci hrvatske dijalektologije.

U današnje se doba obilježeno migracijama, mobilnošću i urbanizacijom stanovništva sve teže pronalaze idealni ispitanici „čistih“, „autentičnih“, „arhaičnih“, „neiskvarenih“ mjesnih govora. Ta se „iskvarenost“ najčešće primjećuje na učestaloj zamjeni jezičnih činjenica promatranoga idioma jezičnim činjenicama teritorijalno bliskoga organskoga idioma ili se jezične karakteristike mijenjaju pod utjecajem neorganskoga jezičnog sustava, hrvatskoga standardnog jezika.

Odgovore na teorijske izazove na koje nailazi hrvatska dijalektologija 21. stoljeća možemo potražiti u metodama koje nam pružaju kvantitativna ili varijacijska sociolingvistika i percepcijska ili opažajna dijalektologija (eng. perceptual dialectology). No, ono što se u hrvatskoj dijalektologiji još u potpunosti ne iskorištava jesu mogućnosti koje u istraživanju svih jezičnih razina, ali i pristupu postojećih istraživanja i razmjeni podataka, može pružiti digitalna tehnologija.