Sažetak

Boris Kuzmić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Pomaže li povijesna gramatika razumijevanju hrvatskoga standardnog jezika?

Autor u radu izdvaja nekoliko činjenica iz povijesnog pregleda razvoja hrvatskoga standardnog jezika (nepostojano a, dugi naglasci i zanaglasne duljine, sklonidba imenica, prvo lice jednine prezenta, treće lice jednine imperativa, vremenski prilozi sinoć, danas, jutros, večeras i sl.) koje nam pomažu da shvatimo ili bolje razumijemo suvremeno stanje u jeziku. U radu se na odabranim primjerima propituje odnos između hrvatskoga standardnog jezika (sinkronijskoga opisa jezika) i njegove povijesne gramatike (dijakronijskoga opisa jezika). Drugim riječima, autor postavlja pitanje može li dijakronijsko jezikoslovlje, a pritom se misli na povijesnu gramatiku, pomoći u razumijevanju hrvatskoga standardnog jezika. Autor na nizu primjera pokazuje kako je potvrdan odgovor na postavljeno pitanje. To za sobom povlači obvezu kako bi svaki nastavnik hrvatskoga jezika trebao imati filološku naobrazbu ili barem temelje filološke obaviještenosti u razumijevanju gramatičkoga gradiva.