Sažetak

Amir Kapetanović
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Obzori kroatističkih jezičnopovijesnih traganja u digitalnom dobu

Filologija se već neko vrijeme suočava s izazovima vezanim uz sveopću digitalizaciju pisane baštine kao što je stvaranje i iskorištavanje računalnih korpusa, način pripreme i izrade kritičkih izdanja (danas su tehnički moguća višedimenzionalna elektronička kritička izdanja). Filolog koji se bavi poviješću hrvatske pisane baštine danas brže i lakše nego nekoć obavlja uz pomoć računala mnoge dionice svojega istraživanja, ali se i dalje mora baviti temeljnim poslovima bez kojih nema iskoraka u filologiji: čitanjem, tumačenjem i objavljivanjem vrela (slika i interpretacija jezika teksta, uspostava teksta za izdanje i za računalni korpus). Ti će se temeljni poslovi problematizirati s obzirom na stare i nove potrebe/zadaće u kroatistici. U pokušajima kompleksnijih kroatističkih istraživanja javlja se problem sve veće rascijepljenosti istraživanja hrvatskoga jezika i hrvatske književnosti te nedovoljnoga proučavanja povijesti hrvatskoga jezika i jezične kulture u slavenskom i jugoistočnom europskom kontekstu. U radu ćemo se načelno osvrnuti na jezičnopovijesne opise i diskurze, na one postojeće u hrvatskim priručnicima i na one koji nedostaju. Također će biti posebno naglašeni zapostavljeni segmenti povijesti hrvatskoga jezikoslovlja (opisi starih hrvatskih gramatika i rječnika) i povijesti hrvatske pismenosti (osobito hrvatska ćirilica).