Fotoalbum s obljetnice

Uvod

Nije posve jednostavno procijeniti koju godinu valja odrediti kao početnu u motrenju povijesti kroatistike na Zagrebačkom sveučilištu. Mogla bi to biti i 1874. g., kada su se u okviru slavističkih kolegija koje je vodio prvi zagrebački profesor slavistike Leopold Geitler pojavile teme koje su se ticale hrvatskoga jezika (u poredbenom kontekstu), ili pak upravo akademska godina 1875/76. kada se ustanovila prva organizacijska cjelina s nazivom hrvatskoga jezika. Tada je naime iz Katedre za filologiju slavensku odijeljena Katedra za hrvatski ili srpski jezik. Takav institucionalni okvir bio je pretpostavka za mnogoliko nizanje okvira i naziva sve do ovih obljetničkih dana. U središtu tog okvira uvijek su bile nacionalnofilološke teme, sukladno osovinskoj poziciji matičnog sveučilišta u povijesti nacionalne kulture.

Plakat
Namjeravajući upravo znanstvenim skupom obilježiti ovu veliku obljetnicu, njegov Organizacijski odbor  procijenio je da tematska osovina ne bude pogled u prošlost, koliko god ona važna i slavna bila, nego upravo sagledavanje trenutačnog stanja – s obzirom na brojne izazove kojima su u suvremenom dobu izložene nacionalne filologije – usporedo s projekcijom poslova i metoda koji bi tek trebali uslijediti da bi se i popunile naslijeđene praznine i da bi nacionalna filologija bila primjeren odraz suvremenih konteksta i teorijskih koncepata. Prijelaz stoljeća ionako je – i kad je posrijedi struka i kad su posrijedi povijesti institucija –  posljednjih desetljeća umnogome iscrpio pregledne, gotovo komemorativne osvrte na bogatstvo tradicije i obveze novih naraštaja koji iz tog bogatstva proizlaze. Upravo su mlađi zaposlenici našeg Odsjeka, nakon nedavne, zacijelo najveće smjene generacija koju povijest Odsjeka za kroatistiku poznaje, snaga koja i po naravi vlastite mladosti izražava spremnost na radikalnije promjene tradicionalnih filoloških obrazaca, a sve u duhu višestrukih – nerijetko i kontradiktornih – izazova koji prate suvremenu humanistiku.

Zahvaljujemo svima koji su se odazvali pozivu – članovima matičnoga Odsjeka i gostima koje smo pozvali da temama svojih filoloških preokupacija pridonesu razmatranju tema koje pripadaju naslovu Zaboravljeni počeci. Nacionalna filologija u interdisciplinarnoj humanistici. Jezgra svih suvremenih izazova (nacionalnoj) filologiji upravo se nalazi u nužnosti snažnih interdisciplinarnih iskoraka, ali i u propitivanju njihova spektra i intenziteta. Zapitat ćemo se tako u kakvu odnosu filologija stoji prema kulturologiji, koliko je međusobno hranjenje jezika i književnosti bit filologije, koliko povijesna (dijakronijska i sinkronijska) dimenzija čini njezinu osnovu, kakva je uopće uloga filologije u suvremenom društvu i koliko ona, i u kojim dimenzijama, tim ulogama treba i može odgovarati, ima li opstanka za tradicionalne filološke koncepte („zaboravljenih početaka“) i koji bi mogli biti smjerovi njihova daljnjeg razvoja (naprimjer, koje praznine još valja popuniti), je li nastava hrvatskog jezika i književnosti u školama zapravo jedino jamstvo postojanja nacionalne filologije, koliko se svi ti problemi doista i odražavaju u nastavnim programima i njihovoj izvedbi itd.

Svim sudionicima uputili smo pozivno pismo koje objavljujemo na ovim stranicama. Sažeci koje smo dobili mogu se ugrubo svrstati u dvije kategorije: jednoj pripadaju radovi koji predstavljaju važne iskorake u istraživačkom i metodološkom smislu – sukladno zbivanjima na općoj filološkoj sceni i primjereno potrebama suvremene kroatistike; u drugu se pak uvrštavaju problemski tekstovi koji izravnije polemiziraju s položajem suvremene kroatistike u društvu, u kontekstu nacionalnih filologija i interdisciplinarne humanistike uopće. Upravo bi aktualnost obiju dimenzija i njihova prepletenost trebali pridonijeti uspjehu našega znanstvenog skupa. Sposobnost pak i spremnost svih sudionika da poslušaju referate kolega iz drugih strukovnih polja zasigurno će biti jedan od zanimljivijih pokazatelja, u ovo vrijeme radikalnih usitnjenosti vlastitih (filoloških) kompetencija i preokupacija, koliko je kroatistika još uvijek jedinstvena struka uokvirena sadržaja i metodologija (dakle ne samo s obzirom na objekt svoga bavljenja).

Na ovim stranicama objavljujemo popis izlagača s temama njihovih izlaganja te sažecima, s namjerom da se suizlagači i svi zainteresirani slušatelji mogu pripremiti za razgovor koji namjeravamo voditi na skupu. Potkraj listopada otisnut ćemo programsku knjižicu, a program skupa bit će dostupan i na ovim našim stranicama.

Mateo Žagar